Već 14. konferencija zaredom „Future is now“ održana je danas u interesantnom ambijentu Kaptol centra. Prilika je to za upoznavanje novih i starih igrača na tržištu koji se bave informatizacijom, digitalizacijom, robotizacijom i umjetnom inteligencijom u službi pacijenta i zdravstvenog sustava.
Kao i uvijek, mogu se čuti zanimljive nove informacije jer IT područje nikad ne spava. Promjene su u ovako glomaznom sustavu neminovne i konstantne na mikro i makro razini. Kao i svaka druga promjena u životu i ove imaju svoje pozitivne i negativne strane. To samo po sebi vrijednosno ne definira informatizaciju. Potrebno je usvojiti način razmišljanja u kojem se objeručke svesrdno prihvaćaju pozitivne promjene, a negativne se posljedice ublažavaju na alternativne načine.
Dobar primjer takve situacije oko koje se zahuktala rasprava, kontinuirano je naručivanje lijekova i pomagala bez posjeta doktoru. Veliko je rasterećenje sustava što kronični bolesnici ne moraju jednom mjesečno ili jednom u tri kucati na vrata ordinacije za uvijek isti papir. No na taj se način potencijalno može dogoditi da pacijent ima istu dugogodišnju terapiju s lošim rezultatima. Ili bi mogao dobiti još bolje rezultate uvođenjem nove terapije. Ovako pacijent po inerciji pije isti lijek i niti ne dođe liječniku na obradu kako bi se provjerilo njegovo trenutačno stanje. To zaista jest realni nedostatak ponavljajućih recepata i ortopedskih doznaka. Ovo bi se moglo ublažiti kada bi doktor u sustavu označio kvačicom krajnji rok, tj. nakon koliko vremena pacijent više ne može dobivati ponavljajuću doznaku, nego mora doći osobno da bi mu se ta značajka opet omogućila.
Rasterećivanje doktora od administrativnih poslova zahvaljujući mogućnosti kojom se pacijenti sami mogu naručiti kroz portal Zdravlje veliko je. Izračunalo se da iako portal Zdravlje koristi relativno malen broj pacijenata, te tako samo jednom godišnje posjete doktora, time se uštedi na radnom vremenu čak 14 medicinskih sestara ili liječnika. Dakle čak i izrazito jednostavan posao kao što je naručivanje, koji zapravo oduzima vrijeme od jedne do nekoliko minuta po pacijentu, polučuje nevjerojatne rezultate jer su brojevi naručivanja ogromni.
Problem koji je također bio istaknut jest nemogućnost ili mogućnost uvida u zdravstvene kartone pacijenata. S jedne strane potrebno je paziti na zaštitu privatnosti, s druge strane svaki doktor u lancu, sve do farmaceuta, trebao bi imati uvide u sva medicinska događanja kao i sve lijekove koje pojedini pacijent koristi ne bi li uočio eventualnu koliziju ili nepotrebno ponavljanje nekog lijeka.
Jedan od prijedloga za rješenje ove situacije su takozvane push notifikacije kojima bi pacijent u istom trenutku mogao omogućiti osobi koja traži uvid u svoj karton. Inače, ova je funkcija automatizmom onemogućena sve dok pacijent samoinicijativno ne skine zaštitu s vlastitih podataka.
Veseli me da, u usporedbi s informatičkim sustavima europskih zemalja, mnogi naši aspekti informatizacije stoje u rangu s najjačim zemljama. To naravno ne znači da ih nećemo nastaviti usavršavati, na primjer u smjeru praćenja ishoda liječenja pojedinih doktora, ustanova i lijekova.
U kuloarima se moglo doznati o novim softverskim rješenjima samo za privatne doktore, kao i o novim pomacima ka privatizaciji, nedostatku doktora svih profila, novim načinima povezivanja startupova, te zanimljivost da su Amerikanci uspjeli preokrenuti trend debljanja nacije.
Nakon razdoblja pandemije, portal Zdravlje koristi oko 10 puta veći broj korisnika što pokazuje izniman napredak ovog alata. Portal Zdravlje se razvija već dulje razdoblje. Dokaz je tome činjenica da se uspio pokazati u punom sjaju upravo kad je trebao, u pandemiji. I dalje je vrlo važna popularizacija informatičkih alata među zdravstvenim osobljem kao i pacijentima.
Pokazana je dobra volja svih sudionika za napredak postojećih sustava, njihovu nadogradnju, kao i uvažavanje potreba pacijenata, doktora i svih ostalih dionika našeg ogromnog zdravstvenog sustava. Suradnji, međusobnoj otvorenoj komunikaciji i iznošenju problema, mogućnosti rješenja, kao i pozitivnim pomacima iznimno je doprinijelo druženje na ovogodišnjoj FIN konferenciji na kojoj su među ostalima sudjelovali: Tanja Bedovec i Hrvoje Jezidžić, dipl. ing. iz Ministarstva zdravstva RH, Jelena Curać iz HZZO-a, Aleksandar Gluščević, dr.med., Davor Skeledžija, urednik portala Nainzulinu.com te Mario Ravić, rukovoditelj poslovnog područja IoT i digitalno zdravstvo iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
