Zagrebačko dijabetičko društvo i brojne udruge danas su objavile alarmantne podatke koji stoje u pozadini novog Pravilnika o lijekovima čije javno savjetovanje završava danas 8. 2. 2019. u 23:59 h. O e-savjetovanju smo ranije pisali ovdje.
Objavu prenosimo u cijelosti sa službenih stranica Zagrebačkog dijabetičkog društva:
Danas završava e-savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i načinu utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati zavod te načinu izvještavanja o njima, kojim MIZ, a ustvari HZZO pokušava umanjiti svoje troškove u nabavci lijekova potrebnih za liječenje građana Republike Hrvatske.
Udruge pacijenata uključile su se u e-savjetovanje alarmirane nedorečenim promjenama u procesu dolaska lijekova na listu HZZO-a, koje bi mogle ograničiti dostupnost inovativnih lijekova i liječenja, kao i mogućnošću ukidanja osnovne liste lijekova i formiranje samo jedne liste: one dopunske s nedefiniranom visinom doplate lijekova za pacijente.
Nakon čitanja predloženog Pravilnika, udruge pacijenata uočile su potencijalne zamke za sve dionike zdravstvenog sustava, osim naravno, za HZZO.
Javno je objavljen podatak da je HZZO u 2018. godini uštedio više od 668 milijuna kuna, što je rezultat ravan čudu. Znači li to da smo u 2018. otplatili 1/10 dugova u zdravstvu?
Hoće li nam čarobnjaci iz HZZO-a objasniti kako su to uspjeli uz zadržavanje iste razine kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite? Jer čarobne formule koje smo uspjeli pročitati iz prijedloga spomenutog Pravilnika potpuno su zbunile mnogobrojne udruge pacijenata.
Koliko je sporan Pravilnik transparentan i jasan?
Iako se predlagatelj u prijedlogu Pravilnika uporno poziva na Direktivu Vijeća 89/105/EEZ od 21. prosinca 1988. o transparentnim mjerilima kojima se utvrđuje određivanje cijena lijekova za ljudsku uporabu i njihovo uvrštavanje u nacionalne sustave zdravstvenog osiguranja, prema kojoj kriteriji moraju biti unaprijed poznati, objektivni i provjerljivi, kriteriji kojima se služi predlagatelj rečenog Pravilnika sve su, osim takvi.
Brkaju se pojmovi pa se tako navodi fantomsko tijelo ili ustanova nadležna za procjenu kvalitete zdravstvenih tehnologija. Zamolili smo predlagatelja u e-savjetovanju da nam razjasni koje je to tijelo/ustanova.
Nedorečeni su kriteriji i način na koji se primjenjuju, pa je Povjerenstvo (može se samo pretpostaviti da se radi o Povjerenstvu za lijekove HZZO-a) tijelo koje ima vrlo širok spektar diskrecijskih odluka na temelju nedefiniranih dokaza, za koje nije postavljena ni hijerarhija razine dokaza.
Vrlo se često spominju skupine sličnih terapijsko-farmakoloških svojstava i slični lijekovi koji bi trebali jedni druge nadomještati, iako u Republici Hrvatskoj ne postoji lista međusobno zamjenjivih lijekova. Udruge pacijenata zabrinute su mogućnošću zamjene lijekova bez transparentnih procesa i definirane razine znanstvenih dokaza.
U nekoliko se navrata spominju stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora i/ili druga stručna društva, pri čemu ta tajanstvena društva nisu imenovana, niti opisana, niti je definirano u kojim su slučajevima nadležna dati relevantna mišljenja. Zamolili smo predlagatelja da nam objasni i sve navedene nejasnoće.
Ono čega se Pravilnik ni u jednom trenutku nije dotaknuo su osnovna i dopunska lista lijekova, dok se je jako bavio listom posebno skupih lijekova, odnosno popisom. Ni u jednom trenutku nije spomenut mehanizam prelaska lijekova s jedne liste na drugu ili s popisa na jednu od lista. Možemo li iz toga iščitati da se planira samo jedna lista lijekova, ona dopunska, prema kojoj ćemo svi morati doplaćivati sve lijekove? Naime, od naslova spominje se lista, u jednini, iako još uvijek važeći Zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju spominje uporno i tvrdoglavo osnovnu i dopunsku listu lijekova. Pravilnik ni u jednom trenutku ne navodi kolika je visina sudjelovanja u cijeni lijeka propisanom receptom HZZO-a, ni postoje li različite razine sudjelovanja i kako su definirane. Zamolili smo predlagatelja da nam objasni ukida li se osnovna lista lijekova.
Prijedlog spornog Pravilnika u jednom dijelu stavlja ograničenja nositeljima odobrenja za lijekova na stavljanje inovativnih lijekova na listu HZZO-a, kao i proširenje indikacija za već poznate lijekove. Na prvi pogled, to je problem farmaceutske industrije i veletrgovina i što se pacijenti oko toga imaju buniti? Pa upravo oko činjenice da se destimulira dolazak inovativnih lijekova na hrvatsko tržište, kao i proširenje indikacija, čime se ograničava dostupnost inovacija hrvatskim građanima. A da ni ne spominjemo osnovne postavke Europske unije koje uključuju slobodni prolazak osobama, robama, uslugama i kapitalu. Zamolili smo predlagatelja da nam objasni kako je to zamišljeno i kakve se posljedice takvih odredbi očekuju.
Naveli smo ovdje neke od čarobnih formula koje ovim Pravilnikom predlaže MIZ, a ustvari HZZO koji se u pravilniku skoro jedini i spominje. Uglavnom, riječ je o novim uštedama za sebe, a s novim terećenjem građana. Nije bilo mjesta u e-savjetovanju da ih pitamo kako će se utrošiti sredstva koja se planiraju uštedjeti?
Nove formule ušteda možemo očekivati u novim provedbenim aktima koje će nam zdravstvena administracija servirati u mjesecima pred nama.
S tim u mislima, pred nadolazeći Svjetski dan bolesnika, pozdravljaju vas udruge:
Zagrebačko dijabetičko društvo
Remisija
Društvo psorijatičara Hrvatske
Hrvatska ud
Krijesnica
Savez društava multiple skleroze Hrvatske
MijelomCRO
SVE za NJU
Europa Donna Hrvatska
DEBRA
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Hrvatska udruga leukemija i limfomi
Koalicija udruga u zdravstvu
O inicijativi Ništa o nama bez nas pročitajte ovdje.
