„Transplantacija beta stanica – novi pristupi i mogućnosti“ - Izvještaj sa konferencije Američke Dijabetičke Asocijacije - ADA2016
Najveći gušt mi je bio gurati Amerima pod nos kako medicinski proizvodi za dijabetes proizvedeni od američkih firmi češće bivaju prvo pušteni na tržište u Europi, a tek potom u USA. Razlog tome je veća brzina i manji prohtjevi europske regulatorne agencije (CE mark) od američke FDA.
Istovremeno potpuno je obratna situacija kada je o hrani riječ. Amerikanci su testni zamorci nas Europljane, što se najbolje vidi po u Europi omraženoj GMO hrani. Američki prehrambeni lobi je prejak čak i za FDA. Kako život često bude ironičan, možda vam GMO koncept nakon ovog posta više ne bude toliko mrzak.
Transplantacija beta stanica s ljudskog donora ide svojim putem, no problem je u tome što Amerikanci još uvijek pokreću premalo ratova, pa je još uvijek premalo umirućih ljudi/donora kako bi se zadovoljile potrebe dijabetičara (možda se stvari promijene kad/ako Hillary Clinton pobijedi).
No, ako je suditi po predstavljenoj studiji, stvar bi mogle (opet) spasiti posebno uzgojene GMO svinje. Na sličan način kao što su nas spasile davne 1921 g. kada je iz njihovog pankreasa iscijeđen prvi inzulin za ljudsku upotrebu.
Drugim riječima, u posebnim bioničkim pogonima, izoliranim od apsolutno svih bioloških kontaminacija i ugroza, bi se uzgajale genetski modificirane svinje, čije bi se beta stanice lako transplantirale u čovjeka i počele proizvodnju toliko potrebnog inzulina u ljudskom tijelu.
Svinje donori mogu biti toliko genetski modificirani da ljudsko tijelo ne bi generiralo odgovor autoimunog sustava. Princip je dokazan, u bolnici se napravi transplantacija i dijabetičar nakon tri dana ide doma bez dijabetesa.
Naravno postavlja se pitanje zašto je zapravo osoba i prvi puta postala dijabetičar i dal bi se taj mehanizam ponovno aktivirao nanovo te ju osudio ponovno na dijabetički život. Do odgovora na to pitanje još nismo uspjeli doći.
Da bi prava velika testiranja na ljudima započela, potrebno je još oko dvije godine i naravno puno novaca. Stoga vjerujem da vas neće iznenaditi informacija da je Dr Gordon C. Weir prilikom svojeg izlaganja na konferenciji nekoliko puta napomenuo da mu fali novaca jer nitko od farmaceuta nije lud da financira ovako nešto. Štoviše, uspjeh je da lik već nije diskreditiran kao onaj što je napravio studiju o cjepivima.
Pojmovi koje možete pretraživati na Internetu na ovu temu i koji će vas dovesti do dodatnih informacija koje opisuju cijeli ovaj koncept je: „Xenotransplantation“ i „gene editing“.
