Da mi dva vrhunska dijabetologa nisu rekli koliko je ovo važno - ovog teksta vjerojatno ne bi bilo.
Kada se Libre onomad pojavio u Njemačkoj, tko god je nešto znao o dijabetesu i imao koju kunu na raspolaganju – nabavljao ga je tamo, a najveće face su bili oni koji su ga uspjeli nabaviti na engleskom iz UK. Mi Hrvati za sebe volimo reći da znamo jezike i nikome nije predstavljala problem činjenica da je Libre čitač na stranom jeziku. Krivo.
Točno je da njemački i engleski nisu predstavljali problem nama - nabrijanim pojedincima koji smo znali cijeniti i jedva financirali 24 satni uvid u kretanje razine glukoze. No, danas su senzori u Hrvatskoj ušli u „mainstream“ prvenstveno zahvaljujući HZZO-u i dostupni su neusporedivo široj populaciji osoba s dijabetesom. Stoga danas vrijede nova pravila, a jedno od njih glasi: sučelje bi trebalo biti na hrvatskom jeziku. To nije moj osobni stav, jer se engleskim služim skoro kao hrvatskim (loše – rekle bi lektorice 😊 ), ali to jest stav mnogih dijabetologa u Republici Hrvatskoj.
Dijabetolozi u Republici Hrvatskoj ne liječe samo one koji rasturaju engleski ili njemački, dijabetolozi pomažu i onim pacijentima koji jezike ne znaju. Dakle, ako i znate engleski, možda imate roditelja ili djeda koji jednostavno ne zna što znači „high“ ili „low“, a o naprednijem čitanju statistika da i ne govorimo.
Zaključak
Bauerfeind je s Medtrum CGMS-om prvi probio led u Hrvatskoj s hrvatskim jezikom i čekamo sve ostale igrače da učine isto. Abbott, Medtronic, Salvus - osjećajte se p(r)ozvanim, ne toliko od nas koliko od naših i vaših roditelja 😉 .
P. S. Osvrt na Medtrum CGMS pročitajte ovdje, informacije o dolasku na HZZO listu ovdje, a još tekstova na ovu temu potražite na portalu www.mojMedtrum.com
