Postoji konsenzus da je liječenje šećerne bolesti u djece prilično dobro riješeno u Republici Hrvatskoj. Roditelji djece s dijabetesom, koji su vrlo motivirani da se što bolje educiraju o bolesti svoga djeteta, edukaciju u pravilu i dobiju.
S druge strane, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima skoro 400.000 osoba s dijabetesom pa ne čudi što javni sektor jednostavno ne raspolaže dovoljnim kapacitetima kako bi ih sve pravilno zbrinuo.
Stoga je korisno znati da postoje i privatne dijabetološke ordinacije za odrasle koje u određenoj mjeri mogu nadomjestiti javno zdravstvo, ali i pružiti određeni nadstandard.
Zato smo razgovarali s Ivonom Medić, vlasnicom Poliklinike Medić-Drmić koja želi doprinijeti kvaliteti dijabetološke skrbi u Republici Hrvatskoj.
Ivona Medić, vlasnica MD Poliklinike
1) Imate privatnu kliniku za dijabetes? Kako to?
Vrlo rano djetinjstvo a i kasnije odrastanje provela sam uz baku koja boluje od šećerne bolesti i ima većinu komplikacija, moj je otac veoma mlad dobio dijabetes, a i ja sam osobno granična. Takve su me cjeloživotne okolnosti senzibilizirale i učinile svjesnom koliko je teško pronaći brzo dostupnu i dobru dijabetološku skrb. Čak i kada je jednom pronađeš, teško ju je zadržati (čak i u privatnom sektoru), pa su me osobna frustracija i poslovni duh doveli do ideje.
Moram naglasiti da iako smo ovdje prvenstveno usmjereni na dijabetologiju i endokrinologiju, poliklinika je otvorena za sve djelatnosti iz internističke struke. Dijelom jer smo na to obvezani pravilnicima, a dijelom jer osim samog zbrinjavanja šećerne bolesti, upravo ta populacija vrlo često ima tegobe sa štitnjačom, srcem ili krvnim žilama.
2) Vi ste ekonomistica, koji dijabetolog radi u poliklinici?
Da, ja sam ekonomistica po struci i smatram da upravljanje svakom tvrtkom zahtijeva upravo ekonomsko vodstvo. No, imam i osobno iskustvo sa zaposlenom liječnicom. Naime dijabetologinja zaposlena u dopunskom radnom odnosu liječila je moju baku, oca i mene; stoga i njoj i njenom znanju potpuno vjerujem.
Dijabetologinja Kristina Blaslov
3) Zašto baš ona? Koje su joj stručne kvalifikacije?
Dr. Blaslov je liječila i liječi moju baku koja ima komplikacije do kojih možda ne bi ni došlo da smo se prije upoznali. Za tatu bi se moglo reći da praktički „više nema dijabetes”, naravno, uz lijekove, tj. terapiju koju mu je odabrala dr. Blaslov.
Uz to, o dijabetologinji sam se raspitala i u drugim krugovima i doznala stvari koje su jačale moje povjerenje. Dr. Blaslov ima i doktorsku disertaciju iz područja šećerne bolesti, a ima i jako jako veliko iskustvo s odraslim osobama oboljelima od šećerne bolesti te debljine.
Meni je najvažnije što čujem i vidim da njeno liječenje te ljudski pristup daju dobar rezultat.
4) Vjerojatno nemate cijeli laboratorij za krvne i slične pretrage, što sve nudite?
Surađujemo s renomiranim Breyer i Synlab laboratorijima. Naravno, uzimamo u obzir sve laboratorijske nalaze jer znam da naša dijabetologinja razumije razlike koje se mogu pojaviti u nalazima i može ih uspoređivati.
Osim potpunog dijabetološkog pregleda, nudimo 24-satni holter tlaka, EKG, ali i biometrijsko vaganje uz zasebnu procjenu masti, proteina i potrebnog kalorijskog unosa. Surađujemo i s nutricionističkim timom koji u dogovoru sa dr. Blaslov slaže individualne jelovnike.
5) Gdje se točno nalazite i kako Vas kontaktirati?
MD Poliklinika je smještena na odličnoj lokaciji, praktički u centru grada u Domjanićevoj ulici 27. Blizu smo Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i Kvatrića te lako dostupni javnim prijevozom. Čak i ako dolazite autom, u blizini je javna garaža Kvatrić.
Web stranica je www.MDpoliklinika.hr, a kontakt telefona +385 98 1960-361
6) Imate li liste čekanja?
Nemamo. Štoviše, uvijek nastojimo izaći u susret pacijentu sukladno njegovim potrebama čak i izvan uobičajenog radnog vremena.
7) Kakvi su vam planovi za budućnost?
Inicijalni plan širenja bio bi obuhvatiti mogućnost dijagnostike i liječenja bolesti povezanih sa šećernom bolesti. Planiramo zaposliti kardiologa, gastroenterologa; doregistrirati djelatnosti na oftalmologiju i neurologiju... Ovime bismo zatvorili „začarani krug šećerne bolesti” te se približili konačnom cilju osiguravanja dostupnosti liječenja izvan bolnice.
