Dijabetes tip 1 nije prolazno stanje. To je način života. Života koji uz podršku naše okoline i našu vlastitu motivaciju možemo dovesti do savršenstva. Nije uvijek lako i svaki dan je nova borba, ali svaki trud je nagrađen, a nagrada neprocjenjiva. Sami ćemo teško doći do cilja, ali zajedno - rušit ćemo bedeme!
Za sve one koji eventualno ne znaju, bez previše kompliciranja i da svi razumiju, HbA1C je tromjesečni "prosjek" (no ne prava aritmetička sredina, već uvijek nešto niži od realnih vrijednosti - primjer kalkulatora pretvorbe možete pronaći ovdje) naših šećera. Oni koji ne uspijevaju svoje vrijednosti glukoze držati u granicama, reći će da je HbA1C „tužibaba“. Upravo će on pokazati doktoru jesmo li ili nismo držali naše šećere u gabaritima.
No je li to uistinu tako? U slučaju visokih vrijednosti šećera definitivno jest jer je apsolutno nemoguće imati visoke vrijednosti HbA1C, a pri tome konstantno održavati šećer u željenim granicama. Dakle, ukoliko ste mislili proturječiti vašem dijabetologu i uvjeravati ga da su vam šećeri odlični unatoč iznimno visokoj vrijednosti HbA1C – 'kanite se ćorava posla jer vam u tu priču vaš doktor neće povjerovati.
No što s onima koji imaju dobre vrijednost HbA1C? Uzmimo primjer vrijednosti HbA1C od 5.5 %. Mnogi će reći - FENOMENALNO. No je li to uistinu tako? Kako možemo doći do te brojke? Obzirom da je to prosjek, to znači da vrijednost od 5.5 % možemo dostići i ukoliko nam je šećer konstantno 5.5, ali jednako tako i ukoliko imamo skokove šećera s 9 na 2. Prosjek zbroja 9 i 2 (9 + 2 = 11; 11/2 = 5.5) je upravo 5.5. Jesu li te dvije regulacije jednake i govore li one da ova dva različita pacijenta jednako brinu o svojem dijabetesu? Vjerujem da je svima i više nego jasno - NISU. Savršeni pokazatelj navedenog je i sljedeća fotografija preuzeta s jednog od mnogobrojnih predavanja na ovogodišnjem ATTD 2018 u Beču (Advance Technologies and Treatments in Diabetes). Predavač je bio Pratik Choudhary.
Slika nam prikazuje 3 različita pacijenta s istom vrijednošću HbA1C, ali bitno drugačijim vrijednostima glukoze. Naravno - ciljana i željena regulacija je ona na prvom grafu gdje su vrijednosti GUK-a najkonstantnije. Takve vrijednosti nije uvijek lako postići, ali nije niti nemoguće :).
Gledajući u gornju sliku lako možemo doći do zaključka da je HbA1C zapravo „samo“ broj, ali ne i realni pokazatelj dobre regulacije šećerne bolesti. S druge pak strane – kod loše reguliranih osoba s dijabetesom, HbA1C će nesumnjivo pokazati ispravne visoke vrijednosti koje nam trebaju biti znak za uzbunu.
Brojni su mitovi o vrijednosti broja HbA1C. Meni najdraža je predrasuda mnogih liječnika da ukoliko postižemo dobre vrijednosti HbA1C, onda smo nesumnjivo veliki broj vremena u hipoglikemiji. No to ne mora biti tako. Postoje i oni koji uz pomoć pravilne prehrane, sportske aktivnosti, kvalitetnog sna i sl. uspijevaju postići ciljane vrijednosti HbA1C uz stabilne vrijednosti šećera. Oni do svojih željenih vrijednosti dolaze održavanjem razina šećera u krvi konstantnim, a ne kao na gornjem primjeru gdje razine glukoze u krvi skaču od 2 do 9 ili pak i puno gore (npr. od 2 do 20). Primjer toga možete vidjeti i na sljedećem linku gdje nam bloger DiaTribe-a, Adam Brown, u svom odličnom motivacijskom govoru, opisuje kako je on postigao konstantne vrijednosti GUK-a bez hipo i hiperglikemija.
Meni najdražu sliku s predavanja već gore spomenutog predavača ću isprintati, uokviriti i odnijeti svojoj trenutnoj doktorici koja nažalost spada u onu kategoriju liječnika za koje dobre vrijednosti HbA1C neupitno znače konstantno provedeno vrijeme u hipoglikemiji. Slijedeća slika pokazuje da se zapravo broj hipoglikemija povećava upravo s većim vrijednostima HbA1C, jer veće vrijednosti HbA1C zapravo znače i puno više dijabetičkog roller coaster-a. Visoke vrijednosti HbA1C ukazuju na velike varijabilnosti glukoze u krvi, a upravo su te varijabilnosti ono što dovodi do komplikacija uzrokovanih dijabetesom. No o posljedicama velikih varijabilnosti GUK-a, utjecaju hipoglikemije na pojedinca, razvitku tehnologije, pumpama i uređajima za kontinuirano mjerenje glukoze i njihovom nepobitnom doprinosu dostizanju željenih vrijednosti GUK-a, te o važnosti postizanja „time in range“ i njegovom pozitivnom utjecaju kako na nas tako i na našu okolinu – imat ćete priliku pročitati u sljedećim tekstovima u kojima ću vam pokušati prenijeti dio informacija stečenih na ovogodišnjem ATTD u Beču :). Zato se od srca zahvaljujemo onima koji su nam pružili podršku sudjelovanja na spomenutom kongresu - tvrtci Roche.
Želim vam svima dobre šećere :)!
