Davor Skeledžija

S tehnološke konferencije o dijabetesu ATTD2018

05/03/2018

(drugi dio..)

Glavno pitanje koje se nameće malo bolje informiranoj osobi s dijabetesom: Je li „Advanced Technology & Treatments for diabetes“ (www.attd.kenes.com) jedna od konferencija gdje se puno govori, a ništa ne kaže?

Konferencije s kojih smo izvještavali su: American Diabetes Association conference (ADA), Konferencija Internacionalne Dijabetičke Federacije (IDF) i Konferencija Europske Asocijacije za istraživanje dijabetesa (EASD).

Podsjetimo
Koji je krajnji cilj za osobe s inzulin ovisnim dijabetesom i njihove obitelji?
Naravno – izlječenje.
Hoćemo li ga doživjeti?  - Vjerojatno ne.

Drugi cilj bi bio razvijenost tehnologije u tolikoj mjeri da nam što više "s ramena skine“ i ogroman teret samokontrole. Na tom polju ATTD konferencija ne samo da radi čuda, nego i riskira, i to zbog nas!

Umjetna gušterača – prvi put – Medtronic

Ovdje ATTD ne riskira, Medtronic je stvarno napredovao u postupku komercijalizacije jednog oblika umjetne gušterače. Konkretno, imaju dobar senzor koji mjeri razinu glukoze i povezanu inzulinsku pumpu 670G, koja na osnovu mjerenja dodaje ili oduzima inzulin kako bi razinu glukoze držala na 6,6 mmol/l. Naravno, ima tu brojnih začkoljica i ograničenja, ali je činjenica kako imaju konkretan proizvod na (američkom) tržištu i ugled najbolje inzulinske pumpe na Svjetskom tržištu. Pored nevjerojatnog broja prednosti koje ovakav komercijalno dostupan proizvod ima, uključujući certifikate, tehničku podršku i educiranog liječnika, postoje i mane, a to su ogromna cijena i zatvorenost sustava. Ne krivim ih, uložili su bogatstvo u razvoj, prvi imaju proizvod i pokušavaju na njemu zaraditi, vidi čuda. Ako netko i dalje misli da se ovakve tehnološke revolucije zasnivaju samo na empatiji i dobroj volji – neka razmisli još jednom. Naravno, s vremenom dolazi konkurencija i pad cijena, uskoro o tome.

Umjetna gušterača – drugi put – kućna radinost!

Ovdje ATTD konferencija riskira i igra se s vatrom – i zaslužuju svaku pohvalu!!! Pustiti „necertificiranu“ ekipu koja je dovoljno inteligentna i sposobna iz različitih tehnologija napraviti nešto dobro i korisno - na jednu ozbiljnu konferenciju – za to treba imati hrabrosti i vizionarstva. ATTD je definitivno ozbiljna, dobro organizirana i kvalitetna konferencija s brojnim poznatim svjetskim imenima. Kako to i treba,  vodi ju jedan od najboljih, prof. dr. Tadej Battelino, dr. med., slovenski pedijatar i dijabetolog svjetskog glasa. On je pustio ekipu bez CE i FDA certifikata još prošle godine, ali tada je bilo očito koliko se „certificirani“ doktori koji rade sve „po PS-u“ (pravilima službe) boje svega toga i bježe. No, ATTD je napravila pomak – neki liječnici koji su prošle godine bježali od #WeAreNotWaiting i #NightScout logoa, ove godine su ih uključili u svoja predavanja :).

S desne strane "šef" ATTD konferencije, slovenski pedijatar Tadej Battelino

Nesavršenost sustava

Stara narodna poslovica kaže: „Gdje ima dima, ima i vatre“. Tko je isprobao senzore za kontinuirano mjerenje, zna da oni nekad nisu precizni kao mjerenje glukoze u krvi, a i obrnuto. Svima pada na pamet mogućnost pogrešne izmjere senzora za kontinuirano mjerenje  pa se inzulin isporuči sukladno tom mjerenju koje prikazuje visoku umjesto nisku razinu glukoze u krvi. Takav scenarij može dovesti do teških, pa čak i fatalnih posljedica za osobu s dijabetesom. No, činjenica je da se pogrešni rezultati mogu dobiti i s nekvalitetnim ili neispravnim aparatićem za mjerenje glukoze u krvi. Štoviše, sigurno se događalo. Osim toga, veliki i oprezni Medtronic je očigledno našao načina kako isporučiti uređaj za koji, i oni i FDA regulator, vjeruju da je dovoljno siguran. Važno je napomenuti da je u poodmakloj fazi i 690G Medtronic inzulinska pumpa, ali i još napredniji alrgoritam za postojeću. Riječ je o unaprijeđenom algoritmu koji postiže još bolji "Time In Range" , koji pak pruža puno bolji uvid u uspjeh samokontrole od HbA1c-a. Uvodni članak na tu temu potražite ovdje

Što je to tako super s umjetnom gušteračom iz kućne radinosti? (DIY)

Sjajno je to što je cijela priča potpuno otvorena i modularna, zahvaljujući čemu se mogu konstruirati najrazličitije kombinacije DIY umjetne gušterače. Najjednostavniji primjer je kontinuirano mjerenje glukoze. Što najviše volite? Libre s Nightriderom ili možda Dexcom G4 ili G5? Enlite? Ili pak Senseonics? Svi ovi izvori „glukoznih podataka“ uz određene preduvjete mogu se ukomponirati u sustav umjetne gušterače kućne radinosti (engl. DIY – Do It Yourself). Naravno da si svatko može odabrati ono što mu je bolje, preciznije i na kraju – jeftinije.

Slična je, iako ne ista, situacija s druge strane, tamo gdje se isporučuje inzulin na osnovu mjerenja. Naime, Medtronic-ove klasične pumpe su zbog svoje raširenosti prilično popularan element za umjetnu gušteraču kućne radinosti. No Medtronic mora brinuti za svoju sigurnost/compliance (i profit?) i na najrazličitije načine zaštititi svoje pumpe od ovakvih amaterskih stvari. Tako da dolazimo do paradoksa da su u DIY zajednici najpopularnije starije „nezaštićenije“ Medtronic inzulinske pumpe do kojih je sve teže doći.

I tu dolazi konkurencija – DANA inzulinske pumpe

Riječ je o, u Hrvatskoj relativno nepoznatim, inzulinskim pumpama koje distributer nije uspio ubaciti na HZZO listu. Većina će se složiti kako su Medtronic inzulinske pumpe kvalitetnije od DANA inzulinskih pumpi, ali DANA-in argument je dosta niža cijena. Dana inzulinske pumpe dolaze iz Južne Koreje koju mnogi uspoređuju sa zaostalom Sjevernom Korejom, što je pogrešno.

Zašto je onda DANA nama zanimljiva?

Među ostalim, zato što će se Dana neslužbeno pohvaliti da su njihove pumpe tehnološki maksimalno otvorene svima, pa i luđacima koji bi doma željeli napraviti svoju umjetnu gušteraču za relativno sitan novac. Naravno, „samo neslužbeno“ jer ponavljam – umjetna gušterača kućne radinosti je certificirana samo od Boga, njenog majstora i njenog korisnika. Što je sasvim dovoljno da mnoge odbije od cijele ideje.

Kako to u stvarnosti izgleda?

Naizgled vrlo jednostavno, imate npr. Dexcom G5 transmiter koji Bluetooth-om šalje izmjerene razine u mobitel. U mobitelu (dolje je fotka) se nalazi posebna aplikacija i napredni algoritam koji na osnovu dobivenih podataka, opet putem Bluetooth-a kontrolira inzulinsku pumpu i naređuje joj da isporučuje više, manje ili jednaku količinu inzulina. Ono što će mnoge razveseliti je da će on-line zajednica pokušati dobiti FDA certifikat za svoj napredni algoritam, a tvrde kako im je algoritam toliko sjajan da ih je čak i veliki Medtronic zvao na sastanak na tu temu.

   

 

 Gdje je onda problem?

Problem je u tome što je, prema riječima prve osobe u Hrvatskoj koja ima umjetnu gušteraču, cijela ova priča za sada prilično komplicirana i zahtjeva puno tehničkog znanja. Tu ima još puno uštimavanja, a službene tehničke podrške (kao što ju daje Medtronic za svoju opremu) – jednostavno nema. Osim toga, ne želim ostaviti dojam da je sve to baš tako jeftino. I dalje treba netko redovno financirati CGM senzore, katetere i dr.

Ukoliko HZZO konačno odobri Libre (i Enlite) senzore, uz dodatak Bluetooth adaptera pod nazivom NightRider – to će biti moguće, naravno uz neku kompatibilnu Medtronic pumpu i HZZO katetere. Druga opcija je spomenuta Dana pumpa, ali taj potrošni materijal će opet negdje vani trebati nabavljati. Navodno je povoljan i dostupan preko Bugarske, sve je to EU 🙂

                  

Zaključak

Donedavno u Hrvatskoj nije bilo nikog s umjetnom gušteračom, a sada imamo najmanje jednu (oduševljenu) osobu čiji uvodni članak možete pročitati ovdje. U svemu postoje usponi i padovi. Nakon članka o umjetnoj gušterači javila mu se nekolicina pametnih, koji također kreću u ovaj projekt. Ja sam nabavio jednu Dana pumpu za testiranje, prema tome – objektivno rečeno – broj korisnika umjetne gušterače eksponencijalnom brzinom raste 🙂

FDA ilustracija

Vjerujem da se  slažemo da odgovor na pitanje: "Jeli ATTD2018 – još jedna „dijabetička“ konferencija?"  - glasi: "Naravno da ne!".

 

Davor Skeledžija
Urednik portala naInzulinu.com. Dugogodišnji volonter društva Veliki za Male sa šećernom bolešću. Bivši predsjednik Zagrebačkog dijabetičkog društva. Bivši član izvršnog odbora Hrvatskog Saveza Dijabetičkih Udruga, te HZZO povjerenstva za Opća i medicinsko-tehnička pomagala

Još iz kategorije Hipoglikemija: