Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav uništava beta-stanice gušterače – stanice odgovorne za proizvodnju inzulina. Bez njih tijelo ne može regulirati šećer u krvi, pa su oboljeli doživotno ovisni o inzulinskoj terapiji. Međutim, znanstvenici danas razvijaju revolucionarne metode koje bi mogle omogućiti trajno rješenje – transplantaciju beta-stanica koje bi ponovno preuzele svoju prirodnu ulogu, a što je manje agresivno od transplantacije gušterače.

Doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalist internist, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije

Gdje smo sada?

Transplantacija otočića gušterače iz donorskih organa (gušterače preminule osobe) već se provodi u nekim zemljama, no postoje značajna ograničenja: malo dostupnih donora i nužnost cjeloživotnog uzimanja imunosupresivnih lijekova (koji smanjuju imunost i odbacivanje stanica, no također povećavaju šansu od upale) kako bi tijelo prihvatilo presađene stanice. Ne radi se o operativnom zahvatu kao što je transplantacija gušterače nego se stanice putem katetera injektiraju u venu u blizini jetre. Ubrzano se istražuju novi pristupi koji bi učinili ovu terapiju dostupnijom, sigurnijom i dugotrajnijom.

Novi pristupi transplantaciji beta-stanica

1. Beta-stanice iz matičnih stanica drugih ljudi
Jedno od najvećih otkrića jest mogućnost uzgoja beta-stanica u laboratoriju iz matičnih stanica (stanica koje se mogu usmjeriti da se razviju u bilo koju stanicu našeg tijela), čime se rješava problem nedostatka donorskih organa. Ove stanice mogu proizvoditi inzulin, no budući da potječu od drugih ljudi, tijelo ih prepoznaje kao strane i napada, pa pacijenti moraju uzimati imunosupresivne lijekove. Ipak, prvi rezultati na malom broju ljudi, pokazuju da ova metoda može omogućiti proizvodnju inzulina kod osoba s dijabetesom tip 1 i u nekih, uz uzimanje imunosupresiva omogućiti život bez inzulina.

2. Genetski modificirane beta-stanice koje izbjegavaju imunološki sustav
Drugi pristup temelji se na genetskoj modifikaciji beta-stanica kako bi postale „nevidljive“ imunološkom sustavu. Cilj je izbjeći potrebu za imunosupresijom tako da stanice ne izazovu imunološku reakciju nakon transplantacije. Ovaj je pristup još u eksperimentalnoj fazi, ali ako uspije, mogao bi u potpunosti promijeniti način liječenja dijabetesa.

3. Beta-stanice obavijene zaštitnom membranom
Kako bi se beta-stanice zaštitile od napada imunološkog sustava, razvijaju se posebne membrane koje ih okružuju poput zaštitnog omotača. Ove kapsule omogućuju prolazak hranjivih tvari i kisika, ali sprečavaju imunološki sustav da uništi stanice. Time bi pacijenti mogli primiti transplantaciju bez potrebe za agresivnim lijekovima koji slabe imunitet. Ovaj se pristup već testira u kliničkim ispitivanjima i pokazuje obećavajuće rezultate.

4. Beta-stanice iz vlastitih matičnih stanica pacijenta
Pristup s najboljom perspektivom jest stvaranje beta-stanica iz pacijentovih vlastitih matičnih stanica. To znači da bi se, primjerice, iz uzorka kože ili krvi pacijenta mogle dobiti matične stanice koje bi se zatim pretvorile u beta-stanice. Budući da su genetski identične pacijentovom tijelu, ne bi bile odbacivane, pa ne bi bilo potrebe za imunosupresijom. Ova je metoda još u eksperimentalnoj fazi, no prvi uspješni slučaj već je zabilježen, što donosi veliku nadu za budućnost.

Što donosi budućnost?

Do sada se smatralo da je dijabetes tip 1 bolest koja se može samo kontrolirati boljim inzulinima i naprednijim tehnologijama isporuke, poput inzulinskih pumpi i senzora. No, novi pristupi pokazuju da bi se bolest mogla liječiti na sasvim drugačiji način – vraćanjem izgubljene funkcije gušterače.

Ako se ovi postupci dovedu do šire primjene, dijabetes tip 1 možda više neće biti cjeloživotna bolest, nego problem koji se može riješiti transplantacijom stanica. Kao što je Henry Ford rekao: Da sam pitao ljude što žele, rekli bi bržeg konja. A dao im je automobil. S obzirom na napredak u istraživanjima, možda je vrijeme da prestanemo tražiti „bolji inzulin“ i počnemo razmišljati o životu bez dijabetesa.

Autorica: doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalist internist, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, KBC Zagreb